srijeda, 10. prosinca 2014.

True story - Trst

Prije deset godina sam radila kao turistički vodič. Dio ljeta, ne dugo... Puno mi je ostalo od tog posla, rekla bih... Čak, usudila bih se reći da ne bi bilo ove moje današnje poslovne priče, da nije bilo tih četrdesetak dana u turizmu.


Što mi je dao taj posao u turizmu?

Pa...

  • dao mi je to ljeto priliku da živim s tri Ruskinje usred Poreča. Bez mame i tate. S dvadeset i tri, nepune, godine. I da tako učim ruski...
  • to mi je ljeto i taj posao omogućio jedno prijateljstvo koje traje još i danas. Naša se djeca zajedno igraju, a mi odrasli izmijenjujemo priče o njima i poslu i drugim životnim stvarima...
  • od tog ljeta mi je ostao i napredak u mom ruskom i dalo mi poticaj da tražim prve poslove kao profesorica tog diiiivnog jezika.
  • ostalo mi je i nekoliko podsjetnica mojih turista za koje baš ovaj čas, ako me pitate, ne znam gdje su... 
  • ostalo mi je i nešto jako vrijedno... uspomene na neke gradove...



Gradovi

Radile smo puno tada. Nehumanih 15-16 (pa i više) sati. Navečer smo imale tih pola sata uz čašu vina i priču o našim turistima iz Rusije. Bilo je lijepih priča, smiješnih katkad, a katkad i tužnih. Pila se žlahtina, a ponekad i teran. Lakše smo spavale nakon toga.


Moji Venecija i Trst

Turiste smo vodili, najčešće, po Istri, Kvarneru i na Plitvice. A utorkom je bio izlet u Zagreb. U dva sata pauze u Zagrebu bismo se obično pokazale obitelji koje su nas tada, prvo, htjele nahraniti. Jele smo dovoljno, ali premalo za napor koji smo podnosile. Linija je bila bolja nego ikad :) (hmm... žene...)
Kada su u pitanju bili izleti u Veneciju i Trst, sve smo bile više nego spremne da ga preuzmemo. Novac je tada bila ključna riječ. Ljepota gradova se nije zamijećivala.


Trst i osam Rusa

Konačno sam i ja počela voditi te izlete. Veselila sam se svakom. I svaki put.
Taj sam dan, možda je bila i srijeda(tko zna), otišla s oko sto Rusa u Trst.



Nakon redovnog programa i kratke pauze u Trstu, trebali smo krenuti katmaranom u Poreč. Međutim, tog je popodneva u mojoj grupi nedostajalo osam Rusa. Čula sam priče o tome da često "turisti" emigriraju, no, nisam imala prilike tome svjedočiti. Iako, ruku na srce, bila mi je, toga dana, sumnjiva jedna obitelj s dvoje djece, s ogromnim torbama i u debeloj odjeći, a bilo je ljeto... No, samo to... sumnjiva...

I tako nakon dva sata petljanja na carini zbog manjka turista na brodu, pustili nas na more, na put od 2 sata prema našim domovima i hotelima.
Uspjeli smo još na talijanskom tlu detektirati tko nedostaje...

... obitelj s dvoje djece je tražila sreću negdje drugdje. Činilo se...

Zašto Trst?
Emigiriali su mi kasnije turisti i u Veneciji. No, Trst mi je nekako ostao u sjećanju. Broj onih koji su se otisnuli dalje je bio značajan. A sjećanje na obitelj u debelim jaknama nije blijedjela...
Zabranili su nam (i agenciji, naravno) izlete u Trst i Veneciju. Mogle smo onamo samo i ako su naši tursti imali šengensku putovnicu. Ja nisam više putovala onamo. Poprilično sam se razboljela tih dana i lansirana sam u Zagreb...

No, Trst je ipak, unatoč svemu, ostao u lijepom sjećanju. Trstu se vraćam kad god mogu. Nekad ciljano, nekad samo usput kad idem na neku drugu destinaciju.
Trst ima kavu koju rado pijem i ima more. Volim more u Trstu.



U Trstu mi vjetar najbolje razmrsi kosu, i Trst lomi jezike stranaca koji pokušavaju izgovoriti njegovo ime na hrvatskom. Tsrt je palindrom riječi Trst i ništa ne znači, a tako bi me veselilo da znači...

Trst illy voliš illy ne... No, voliš illy u njemu...

Do Firence preko Trsta...

I kad smo putovali nedavno do Firence, stali smo u Trstu, proveli divan dan, fotografirali, pili kavu, jeli...
Ja još uvijek svaki put sjetno pomislim na obitelj u jaknama i žive li sretno... Djeca bi im imala danas oko 18 ili 20 godina i možda već imala svoju djecu.


... sve je to meni Trst...

Broj komentara: 9:

  1. Obožavam Illy, a volim i Trst, iako i sama s njim vežem jedno ne baš lijepo iskustvo. Sjećam se da sam sjedila negdje uz more i plakala. Razloga se više ni ne sjećam. :-)
    Hvala za predivan post!

    OdgovoriIzbriši
    Odgovori
    1. :) točno znam što znači proliti suze u Trstu... U svakom slučaju, ako ih zanemarimo ostaje nema uvijek kava. I grad.

      Izbriši
  2. jako lijepa priča.
    ljudski putevi se isprepliću na tako čudne načine, sad je negdje četvero ljudi koji pričaju kako su se taj dan odlučili za tvoju agenciju, i tamo je bila neka curka i vodila ih je, i onda su odlučili promijeniti život i pobjegli su..:)

    OdgovoriIzbriši
  3. Volim Trst i imam mnogo lijepih uspomena vezanih za njega, kao uostalom i za veliki dio Italije. Otkako sam se nedavno preselila u Rijeku, baš planiram kako ću s dečkom na izlete do Trsta kad nam je već tako blizu, šteta bi bila ne iskoristiti to :))

    Luda je ova priča s ruskom obitelji, nadam se da su našli svoje mjesto i da im je lijepo u životima.

    OdgovoriIzbriši
  4. zanimljiva priča o Trstu:) i ruskim turistima...ja sam imala jedan semestar ruskog na fakultetu (kao i svi kroatisti), ali nikad nisam stigla puno dalje od početka, znam pročitati neki jednostavniji tekst i to je otprilike to...Jednog dana bih ga voljela naučiti.

    Illy je super kao i općenito talijanski espresso ..u tome su stvarno vrh.
    divne fotografije!

    OdgovoriIzbriši
    Odgovori
    1. Hvala na komentaru :) Sigurna sam da ima vremena i za ruski! Ja sam nakon 20 godina počela opet svirati violinu koju sam kao dijete započela. Samo ne treba zaboraviti svoje želje...

      Izbriši
  5. Volim Trst i Illy u Trstu :), zapravo volim sve u Trstu i jako me razveselio ovaj post. Priča o ruskoj obitelji me se dojmila, nadam se da su našli svoju sreću.
    Želim ti Sretnu Novu Godinu i svako dobro ! I nadam se i dalje novim "Mjestima za kavu" koja ćeš nam otkriti i približiti, hvala ti !

    OdgovoriIzbriši

Sve moje kave. Ili the best of. Od Zagreba do Amerike.

Naša putovanja se danas čine kao neki stari filmovi i neka prošla vremena. Usudim se reći da smo bili smjeli. Pakirali smo stvari nekoliko p...